Pismo podrške sindikatima HEP-a: Protiv privatizacije

Na 133. plenumu održanom 14. lipnja 2011. godine izglasana je podrška sindikatima radnika HEP-a u borbi protiv predstojeće privatizacije i komadanja Hrvatske elektroprivrede. Riječ je o još jednom pokušaju privatizacije resursa koje su od velike važnosti za ovo društvo i nastavku priče koja je počela pokušajima privatizacije vodnog bogatstva, javnog prostora i javnog sektora.

Zbog svima očitih razornih posljedica privatizacije u 1990-ima po ekonomiju i čitavo društvo, sama je riječ privatizacija danas u Hrvatskoj, s razlogom, omražena. Veseli stoga što smo napredovali do te mjere da se sve nove privatizacije u javnosti dočekuju na nož – bilo da je riječ o nedavno spriječenoj privatizaciji vodâ, o trenutnom otporu akademske zajednice privatizaciji visokog obrazovanja i znanosti, o otporu privatizaciji javnog prostora (Varšavska, Srđ, zakon o golfu…) ili o otporu privatizaciji HEP-a. Tu nije riječ o odvojenim i nepovezanim stvarima – svi spomenuti pokušaji su dio iste pogubne privatizacijske logike koja vrednuje samo privatni profit a na štetu većine. Takva se perverzna logika najbolje vidi na primjeru HEP-a, gdje postoji plan da se privatizira samo njegov profitabilni dio, dok bi se ostatak ostavio u vlasništvu države. I ovdje vidimo, kao i u odgovoru na krizu širom Europe, suštinski protunarodnu logiku privatizacije profita a socijalizacije troškova.

Tri stvari treba ipak posebno naglasiti. Prvo, ne treba unaprijed pristajati na neminovnu privatizaciju samo zato što je to “proces u cijelom svijetu” jer bi takvo nešto bilo štetno ne samo za HEP i njegove radnike nego i za čitavo društvo. Tome se svi skupa možemo i moramo oduprijeti. Drugo, ne postoji “dobra privatizacija” niti “dobar ulazak privatnog kapitala”. Istraživanja su jasno pokazala da npr. u slučajevima privatno-javnog partnerstva na kraju to uvijek bude na štetu javnog interesa. HEP, kao jedan od osnovnih nacionalnih resursa, treba u potpunosti ostati u vlasništvu države i time bar donekle pod demokratskom kontrolom stanovništva. I treće i najvažnije, “usklađivanje energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU-a” nije “samo izgovor pojedinim lobijima da pokušaju progurati zakonske prijedloge koji nanose dugoročnu štetu HEP-u”. Naime, liberalizacija i privatizacije energetskog sektora je upravo jedan od sustavnih ciljeva neoliberalne politike Europske unije. Kada je riječ o privatizaciji HEP-a, tu, dakle, nije riječ o iskorištavanju nevine EU za neke privatne interese, nego je posrijedi dio planske politike EU. Jednako kao što nam EU, u suradnji s domaćom političkom elitom, donosi sustavno uništavanje, zatvaranje i/ili privatizaciju brodogradilišta, kao što nam nameće čitav niz za Hrvatsku nepovoljnih propisa u poljoprivredi i ribarstvu, tako nam nameće i privatizaciju HEP-a. Da bismo se mogli uspješno boriti za svoje interese, ključno je znati tko stoji s druge strane barikada.

Plenum Filozofskog fakulteta je 14. lipnja 2011. izglasao potporu borbi sindikatâ protiv privatizacije HEP-a i obećava im pridružiti im se u toj borbi jer je borba za očuvanje HEP-a i borba za interese svih nas i čitavoga društva. Kao što se već četiri godine borimo protiv privatizacije visokog obrazovanja, tako ćemo vam se pridružiti i u borbi protiv privatizacije energetskog sektora.

Jedan svijet – jedna borba! HEP je naš!

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve