Vlada prihvatila prijedloge zakona o znanosti i visokom obrazovanju
Vlada RH je na današnjoj sjednici prihvatila prijedloge zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, koji bi trebali predstavljati institucionalni okvir za restrukturiranje visokog obrazovanja i znanosti. O odluci Vlade i daljnjim akcijama danas će se raspravljati i na sastanku Akademske solidarnosti u 19 sati u D7 na FFZG-u.Vlada RH je na današnjoj sjednici prihvatila prijedloge zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, koji bi trebali predstavljati institucionalni okvir za restrukturiranje visokog obrazovanja i znanosti.
Vrijeme je da i Hrvatska započne s reformiranjem svojeg znanstveno-obrazovnog sustava u skladu s potrebama gospodarskog oporavka i razvoja društva jer u tome prilično kasni – slične reforme u zemljama EU počele su još prije 20 godina, upozoreno je na sjednici.
Postupak usvajanja zakonskih prijedloga bio je transparentan, a u raspravu su se mogli uključiti svi zainteresirani, rečeno je pri čemu je premijerka Jadranka Kosor istaknula kako prijedlog ide u saborsku proceduru na prvo i drugo, pa ako treba i treće čitanje.
Ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs podsjetio je da su konzultirane i strane institucije poput Svjetske banke, OECD-a i Europske komisije.
Fuchs je naglasio kako se novim zakonima jača autonomija sveučilišta i omogućuje bolja integracija nekih svečilišta, pogotovo starijih, koja su dosad “djelovala dezintegrirano”.
Uvodi se kategorija financiranja po principu programskih ugovora, umjesto od godine do godine, što će sveučilištima omogućiti bolje planiranje poslovanja u razdoblju od tri godine.
Također se uvodi Sveučilišno vijeće od devet članova koje će nadzirati financije i trošenje novca poreznih obveznika unutar samog sustava, a da je to nužno pokazuju i zadnji nalazi državne revizije, koji su utvrdili neka vrlo ozbiljna kršenja zakona, naglasio je Fuchs.
Ponovio je da se predloženim zakonima osigurava javna dostupnost visokog školstva svima koji to žele i mogu. Upisnine će se financirati iz proračuna pri upisu na prvu godinu i pri svakom daljnjem upisu za studente koji redovito izvršavaju svoje obveze, dok će ih plaćati neredovni studenti, i to u iznosu od 60 posto prosječne plaće, što sada iznosi 3.200 kuna.
Restrukturiranje visokog obrazovanja i znanosti važno je i zbog hrvatskog ulaska u EU, upozoreno je na sjednici.
Potpredsjednik Vlade RH Slobodan Uzelac ocijenio je da se predloženim reformama napušta uravnilovka i uvodi konkurencija među sveučilištima, pa više neće biti svejedno gdje je netko diplomirao, već će se gledati i na kojem fakultetu je studirao.
Također se založio da se zbog uvođenja tržišnih veza između gospodarstva i viskog obrazovanja ne zanemare humanističke znanosti, koje teško mogu izazvati interes na tržištu ali su važne za cjeloviti razvoj društva.
