Senat UNIZG: Obustava nastave 2011./2012.

Na današnjoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu zaključeno je: sadržaj prijedloga zakona takav je da ih nije moguće popravljati i učiniti prihvatljivima za akademsku zajednicu; ako se sa sveučilišnom zajednicom ne uspostavi puna suradnja na izradi budućeg strateškog okvira u području visokog obrazovanja i znanosti kao preduvjeta za buduće zakonodavstvo, odgodit će se početak nastave u akademskoj godini 2011./2012. na Sveučilištu u Zagrebu.

Zaključci Senata, 5. srpnja 2011.

Dana 21. lipnja 2011., Vlada Republike Hrvatske prihvatila je i uputila na Sabor prijedloge Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti. Na ove prijedloge sveučilišna zajednica je tijekom proteklih mjeseci iznijela mnogobrojne primjedbe. Na sjednici održanoj 10. ožujka 2011., Senat Sveučilišta u Zagrebu zaključio je da oni nisu prikladni za zakonodavnu proceduru i zatražio da se zakonodavstvo u ovom području utemelji na strategiji razvoja visokog obrazovanja i znanosti koju prethodno treba izraditi. Na osnovi ovih zaključaka Senat i druga sveučilišna tijela poduzeli su niz daljnjih koraka kako bi upozorili na neprihvatljivost ovih zakonskih prijedloga, kao i na opasne posljedice za cijeli nacionalni istraživački i visokoobrazovni sustav koje bi se prouzročile njihovim prihvaćanjem.

Na sjednici Senata održanoj 2. lipnja 2011., ministar se suglasio s potrebom izrade nacionalne strategije, ali je ostao pri stavu da postojeći prijedlozi ipak trebaju biti upućeni u saborsku proceduru. Senat je ponovio da se ne dijeli taj stav, ali je u znak spremnosti za dijalog pristao osnovati radnu skupinu koja će, u kontekstu rada na izradi Nacionalne strategije, s predstavnicima MZOŠ analizirati nacrte zakona i na njih pristigle primjedbe, uspostaviti primjereni dijalog o dijelovima predloženih nacrta koja se ne mogu uključiti u polazišta za izradu strategije te raditi na iznalaženju rješenja prihvatljivih akademskoj zajednici.

Na sastanku s tom radnom skupinom, ministar je zatražio da ona predloži amandmane koji bi prijedloge zakona učinili prihvatljivim. Ministar je bio dobro upoznat s činjenicom da radna skupina nije bila ovlaštena to učiniti, jer je Senat u više navrata odlučio da se predloženi tekstovi na taj način ne mogu popravljati. Nakon što je radna skupina podsjetila ministra da ona ne može predložiti amandmane koji bi tekst učinili prihvatljivim Sveučilištu, sastanci radne skupine i predstavnika ministarstva više se nisu sazivali.

Vlada je prijedloge koje je MZOŠ pripremio uputila u saborsku proceduru, bez ikakvog očitovanja na mnogobrojne kritične osvrte i stručne primjedbe koje je u protekla dva mjeseca uputila akademska zajednica. Ministarstvo je time pokazalo nespremnost za minimum dijaloga sa sveučilišnom zajednicom.

Slijedom svega navedenoga, Senat donosi sljedeće zaključke:

  • Sadržaj prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti takav je da oni nisu trebali biti upućeni u saborsku proceduru. Način njihove pripreme i upućivanja u proceduru takav je da ih u nastavku takve procedure nije moguće popravljati i učiniti prihvatljivima za akademsku zajednicu.
  • Ako se sa sveučilišnom zajednicom ne uspostavi puna suradnja na izradi budućeg strateškog okvira u području visokog obrazovanja i znanosti kao preduvjeta za buduće zakonodavstvo, u skladu s propisima Republike Hrvatske i standardima demokratske procedure, odgodit će se početak nastave u akademskoj godini 2011./2012. na Sveučilištu u Zagrebu.

Senat ponovno izražava spremnost Sveučilišta u Zagrebu na suradnju u izradi Nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja i zakona sastavljenih temeljem takve strategije.

*Upozoravamo čitatelje da službeni dokument sa zaključcima današnje sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu još uvijek nije objavljeno na njihovoj službenoj stranici.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.