Deklaracija Europske konferencije protiv mjera štednje i privatizacije

Nakon intenzivne cjelodnevne rasprave, analize i planiranja radi suradnje i djelovanja, tajnik Koalicije otpora Andrew Burgin, konferenciji ‘Europa protiv mjera štednje’ predložio je sljedeću Deklaraciju u ime Europskog pripremnog odbora. Deklaracija je na konferenciji kojoj je prisustvovalo više od šest stotina ljudi jednoglasno prihvaćena.

Ova Europska konferencija sazvana je u pravo vrijeme.

Narodi Europe suočeni su s do sada neviđenom društvenom, političkom i ekonomskom krizom.

Naše vlade uvode divljačke rezove osmišljene kako bi uništili sva socijalna postignuća iz vremena poslije drugog svjetskog rata. Oni će upropastiti živote milijuna uništavajući poslove, mirovine, zdravstvo, obrazovanje i druge usluge.

Svjetska financijska kriza iz 2008. postala je kriza državnog duga – nacionalne države spasile su financijski sustav, no pritom su ozbiljno oslabile vlastite ekonomije. Grčka stoji na rubu nemogućnosti vraćanja duga, a ni druge države nisu daleko.

Jedino rješenje koje vladajuće elite nude jest štednja za veliku većinu te spašavanje banaka i šireg financijskog sustava.

Dok su obični ljudi suočeni s bijedom, trilijuni eura ulijevaju se u džepove bogatih. Nikada prije nije bilo ovakve razlike u bogatstvu između kapitala i rada – između bogatih i siromašnih.

Širom Europe ljudi uzvraćaju udarac. Odlučni su u namjeri da obrane svoja društva i da svrgnu divljaštvo mjera štednje. Naš cilj je pomoći pri ujedinjenju ovih napora. Potrebna nam je zajednička europska fronta kako bismo obranili narode Europe. Predani smo u otporu rezovima, privatizaciji i napadu na socijalnu državu te razvijamo solidarnost kao otpor ovim napadima.

Stoga podupiremo otpor sindikata putem štrajkova i drugih oblika industrijskog djelovanja. Kažemo ne imperijalističkim ratovima i njihovom beskrajnom crpljenju resursa; blagostanju, miru i pravdi kažemo da.

Protivimo se žrtvovanju imigrantskih zajednica u ime ekonomske krize i buđenju rasizma i islamofobije koji dijele i slabe naš otpor. Suprotstavit ćemo se ultradesnici koja tome stremi.

Put k napretku oslanja se na otpor uz objašnjenje i promociju alternativne ekonomske strategije: banke se moraju staviti pod demokratsku kontrolu. Privatne banke moraju se podruštviti, a financijska tržišta regulirati. Europska unija i nacionalne vlade moraju se pobrinuti za ljudske potrebe, a ne uvoditi mjere štednje. Treba podići poreze bogatima i korporacijama. Nelegitimni dugovi moraju se izbrisati. Zajmodavci se moraju pozvati na odgovornost. Mi nećemo plaćati za njihovu krizu!

Alternativna ekonomska i politička strategija podupirala bi blagostanje, razvoj domova, škola i bolnica, štitila umirovljenike i prihvatila zeleni pristup javnoj potrošnji – ulaganje u obnovljivu energiju i javni prijevoz, otvarajući time milijune novih poslova.

Ova konferencija odlučna je, na temelju veza razvijenih tijekom priprema za nju, izgraditi i uspostaviti trajnu europsku suradnju kako bi organizirala i poduprla otpor zaduživanju i mjerama štednje.

Prisežemo da ćemo podupirati mobilizaciju ‘Indignadosa’ povodom prosvjeda 15. listopada, prosvjedne akcije protiv zaduživanja i međunarodnih financijskih institucija između 8. i 16. listopada te prosvjed povodom skupa G20 u Nici tijekom studenog. Također prisežemo da ćemo se aktivno pripremati za zajednički dan djelovanja protiv mjera štednje u 2012., te pozvati sindikalne pokrete širom Europe na pripremu dana industrijskog djelovanja protiv mjera štednje.

S engleskog preveo Velimir Gašparac
Objavljeno na MRZine 8.10.2011.

Više o Europskoj konferenciji protiv mjera štednje i privatizacije možete saznati ovdje

Vezani članci

  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve