Plenum

Izvještaj sa 145. plenuma, 10. listopada 2011.

Na 145. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 10. listopada 2011. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Jedna od točaka je bila sutrašnji sastanak s dekanom delegatkinja plenuma u svezi sazivanja izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća FFZG-a. Podnesen je izvještaj o trenutnom stanju blokade referade. Blokada se nastavlja i sutra.

Na 145. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 10. listopada 2011. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Jedna od točaka je bila sutrašnji sastanak s dekanom delegatkinja plenuma u svezi sazivanja izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća FFZG-a. Sudionica plenuma je izrazila svoje dojmove o mogućem ishodu sastanka te mišljenju nekih zaposlenika Fakulteta. Trebalo bi dati jasnije smjernice delegatkinjama.

Povela se iscrpna rasprava o tome kako pristupiti sastanku te što točno zahtijevati od dekana. Jasno je da se plenum uvijek borio za u potpunosti javno financirano obrazovanje te da je nužno povesti ozbiljnu raspravu o naplaćivanju školarina i participacija na FFZG-u.

Plenum želi slati delegate sutra na razgovor s Upravom FFZG-a.

Tijekom rasprave o smjenicama za sastanak, sudionici plenuma su izrazili strah da sastanak ne bi bio previše opušten te se iskristaliziralo da bi možda bilo dobro, s obzirom na princip rotacije i nove informacije koje smo dobili, izabrati nove delegate.

Plenum je isprva bio suzdržan po pitanju želi li izabrati nove delegate za sastanak s Upravom. Nakon toga je uslijedila rasprava tijekom koje su sudionici plenuma iznjedrili prijedlog da se na sastanak s Upravom Fakulteta pošalje više delegata plenuma koji su upućeni u problematiku. Predloženi delegati su potvrđeni.

Sljedeća točka se ticala neprovođenja odluke o naplaćivanju ECTS-a na preddiplomskom studiju.

Dobili smo molbu Ivane Sučić iz Obrazovnog programa Hrvatskog radija koja bi htjela voditi razgovor sa studentima koji su uključeni u blokadu referade. Sutra će doći na Fakultet kako bi izvijestila o znanstvenom skupu “Okvira za strategiju: Suvremene politike znanosti i obrazovanja” i slobodno može porazgovarati sa zainteresiranim studentima.

Podnesen je izvještaj o trenutnom stanju blokade referade. Nitko se ne upisuje. Moguće je dobiti potvrde za osiguravanje socijalnih prava.

Plenum nastavlja blokadu referade i sutra.

Za vrijeme radnog vremena pred referadu će se premjestiti dio programa znanstvenog skupa “Okvir za strategiju: Suvremene politike znanosti i obrazovanja” u organizaciji Akademske solidarnosti, točnije druga sesija.

Radna grupa za mini-akcije raspravljala je o organizaciji tribina i kružokâ.

U subotu se sastala radna grupa za širenje direktne demokracije povodom odluke plenuma da se podrži prosvjed 15. listopada. Sljedeći sastanak održat će se u četvrtak u 17 sati u A-001.

U nedjelju smo se sastali sa studentima Fakulteta političkih znanosti. Razgovaralo se o zajedničkim akcijama tijekom ovog tjedna. Do samih akcija bit će još plenuma i nastavit će se s raspravljanjem o suradnji.

Sljedeći plenum održat će se sutra u 16 sati u multimedijalnoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta (na 2. katu). Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 15 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Izglasane su moderatorice.

10. listopada 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka