Plenum

Izvještaj sa 150. plenuma, 17. listopada 2011.

Na 150. plenumu održanom 17. listopada 2011. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Od studenata se neće naplaćivati, blokada je urodila plodom. Plenum je izglasao deblokadu referade. Plenum je pljeskom pozdravio napore kolegica i kolega iz Srbije. Odlučili smo poslati pismo podrške studentima Filološkog fakulteta i podržati sâmu akciju.

Na 150. plenumu održanom 17. listopada 2011. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Zapisnik narodnog plenuma je objavljen na Slobodnom Filozofskom i drugdje. Građanska akcija je odustala od daljnjih prosvjeda zbog inzistiranja studenata FFZG-a na direktnoj demokraciji (prema index.hr). Sudionici plenuma su iznijeli svoje dojmove, kritike i prijedloge. Po mišljenju sudionika plenuma, prosvjed je bio uspješan zbog podrške sindikata. Moglo bi se poraditi na tehničkim aspektima.

Jutros je blokirana nastava na Filološkom fakultetu u Beogradu nakon što je Ministarstvo obrazovanja u petak odbilo ispuniti zahtjeve studenata iznesene tijekom protesta koje je Plenum FFZG-a podržao. Više informacija možete naći na njihovoj stranici, a izjavu za medije pročitajte ovdje.

Plenum je pljeskom pozdravio napore kolegica i kolega iz Srbije. Odlučili smo poslati pismo podrške studentima Filološkog fakulteta i podržati sâmu akciju.

Više ljudi bi se trebalo prijavljivati za dežuranje na štandu na kojemu se potpisuje peticija za besplatan gradski prijevoz. Prijavljujte se od sutra na štandu u auli!

Sljedeća točka je bila slanje dopisa odsjecima u vezi naplaćivanja ECTS-a. Odsjeci nisu pretjerano upućeni u situaciju i treba tražiti podršku pročelnika. I na sjednici Vijeća se povela žestoka rasprava po kojoj se odluci i kako naplaćuju ECTS bodovi. Vlada konfuzija oko cijelog pitanja, studenti imaju kontradiktorna iskustva.

Plenum želi svim odsjecima poslati dopis o naplaćivanju ECTS-a na diplomskoj razini te će tražiti podršku da se ukine odluka iz ožujka 2011.

Delegati plenuma su izvijestili o današnjoj izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća. Delegatkinja plenuma je izložila i pojasnila naše zahtjeve Vijeću. Druga delegatkinja plenuma je raspravljala o studentskim pravima i legitimitetu plenuma. Uslijedila je duga rasprava o tome kako se postaviti nakon Vijeća.

Od studenata se neće naplaćivati, blokada je urodila plodom. Neki od profesora u Fakultetskom vijeću su čak izrazili volju da će se odreći dodataka na plaću i sl. Fakultet će zahtijevati sredstva od MZOŠ-a. Trebamo vršiti daljnji pritisak i raditi na osmišljavanju eventualnih novih akcija. Treba i dalje neumorno raditi na informiranju javnosti. Sudionik plenuma se javio da će polijepiti plakate.

Plenum je prebacio točku o izboru studentskih predstavnika u vijećima odsjeka.

Sudionik plenuma je podnio izvještaj o blokadi referade. Nakon prethodne rasprave o sjednici Vijeća, iskristaliziralo se da bi blokadu trebalo suspendirati. Većinom se raspravljalo na koji način i kada završiti blokadu. Sudionici plenuma smatraju da smo ovom akcijom uspješno potaknuli Fakultet da vrši pritisak na MZOŠ. Bilo je i glasova koji su smatrali da bismo trebali pričekati da se odluka objavi na stranici FFZG-a.

Plenum je izglasao deblokadu referade.

Konferencija za medije će se održati sutra pred referadom nakon presice dekana Borasa (oko 11 sati). Izglasani su glasnogovornici koji će pročitati pripremljenu medijsku izjavu.

Sljedeći plenum će se održati sutra, u utorak 18. listopada, u 20 sati. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Izabrani su moderatori.

18. listopada 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka