Manifest za promjenu režima u korist cijelog čovječanstva

Na stranici Guardiana 14. listopada je objavljen manifest o novom modelu upravljanja svijetom povodom prosvjeda 15. listopada koji će se održati u gotovo 1000 gradova, 82 zemlje i na 6 kontinenata. Manifest koji donosimo je pisan četiri mjeseca putem konzultacija grupâ, aktivistâ i plenumâ u nizu zemalja, među kojima su Velika Britanija, Egipat, Tunis, Njemačka, Španjolska, SAD, Palestina, Izrael, Brazil, Meksiko, Urugvaj, Argentina, Indija i Australija.

Aktivisti i plenumi u svijetu, inspirirani prosvjedima od Tunisa do New Yorka, zajednički su sročili viziju novog modela upravljanja svijetom.

U subotu će ljudi izići na ulice u gotovo 1000 gradova, 82 zemlje i na 6 kontinenata. U Londonu se planira zaposjedanje Burze. Stojimo svi zajedno u zahtjevu za globalnim promjenama i ujedinjeni u zahtjevu za globalnom demokracijom: globalnim upravljanjem samog naroda, u korist naroda.

Manifest koji donosimo je pisan četiri mjeseca putem konzultacija grupâ, aktivistâ i plenumâ u nizu zemalja, među kojima su Velika Britanija, Egipat, Tunis, Njemačka, Španjolska, SAD, Palestina, Izrael, Brazil, Meksiko, Urugvaj, Argentina, Indija i Australija. Dolazili su komentari, sugestije, potpore, pisalo se i popravljalo. Tekst su poduprli Naomi Klein (Kanada), Vandana Shiva (Indija), Michael Hardt i Noam Chomsky (SAD) te Eduardo Galeano (Urugvaj).

    Ujedinjeni za #GlobalDemocracy 15. listopada 2011, ujedinjeni u različitosti, ujedinjeni za globalne promjene, zahtijevamo globalnu demokraciju: globalno upravljanje naroda, za dobrobit naroda. Inspirirani svojim sestrama i braćom u Tunisu, Egiptu, Libiji, Siriji, Bahrenu, New Yorku, Palestini-Izraelu, Španjolskoj i Grčkoj, mi također tražimo promjenu režima: promjenu globalnog režima. Riječima Vandane Shive, indijske aktivistice, danas tražimo da se G8 zamijeni cijelim čovječanstvom – G7 000 000 000. Nedemokratske međunarodne institucije su naš globalni Mubarak, naš globalni Asad, naš globalni Gadafi. Među njima su: MMF, WTO, svjetska tržišta, multinacionalne banke, G8/G20, Europska središnja banka i Vijeće sigurnosti UN-a. Kao ni Mubaraku i Asadu, ni tim institucijama se ne smije dopustiti da upravljaju ljudskim životima bez njihova pristanka. Svi se rađamo jednaki, bogati ili siromašni, žene ili muški. Svaki je Afrikanac i Azijac jednak svakom Europljaninu i Amerikancu. Naše globalne institucije moraju to odražavati, ili ih se mora svrgnuti. Danas, više nego ikada u povijesti, globalne sile upravljaju ljudskim životima. Naše poslove, zdravlje, stanovanje, obrazovanje i mirovine kontroliraju globalne banke, tržišta, porezni rajevi, korporacije i financijske krize. Naš okoliš se uništava kroz onečišćenje ostalih kontinenata. Međunarodni ratovi i međunarodna trgovina oružjem, drogom i prirodnim resursima utječu na našu sigurnost. Gubimo kontrolu nad svojim životima. To mora prestati. To i hoće prestati. Ljudi širom svijeta moraju dobiti kontrolu nad odlukama koje utječu na njih na svim razinama – od globalne do lokalne. to je globalna demokracija. To je ono što danas zahtijevamo. Danas, kao meksički zapatisti, govorimo: “¡Ya basta! Aquí el pueblo manda y el gobierno obedece“: Dosta! Ovdje zapovijeda narod, a globalne institucije slušaju! Kao i španjolski pokret Tomalaplaza kažemo “Democracia Real Ya“: Želimo stvarnu globalnu demokraciju odmah!” Danas pozivamo sve ljude na svijetu: učinimo od svijeta Tahrir! Učinimo od svijeta Puerta del Sol!

Ovaj manifest, naravno, nisu poduprli svi ljudi koji sudjeluju u svjetskim protestima u subotu. Kada je riječ o društvenim pokretima, nikada ne mogu svi zajedno pisati neki tekst ili ga podržati. Ali, koliko god smo mogli, nastojali smo da u pisanju teksta sudjeluje što više ljudi širom svijeta. Mislimo da je tekst legitiman manifest koji izvire iz prosvjedâ, a podupiru ga mnogi u njih uključeni, kao Democracia Real Ya International, glavni plenum u Madridu, glavni plenum u Bostonu, u Buenos Airesu i Sao Paolu. Nadamo se da je ovo početak pokreta.

Odlučili smo nazvati međunarodne institucije poput MMF-a, UN-ova Vijeća sigurnosti, svjetskih tržišta i međunarodnih banaka našim “globalnim Mubarakom, našim globalnim Asadom”. Tu je bilo žestoke rasprave. Ali smo odlučili zadržati takvu formulaciju. Teške riječi za teška vremena. Nismo definirali što globalne demokratske institucije točno znače jer tu nema još potpunog slaganja.

Tekst ostavljamo na razini načela znajući da postoje mnogobrojne ideje kako dati ljudima kontrolu nad globalni odlukama koje nam oblikuju živote. Kada su francuski aktivisti po prvi put zahtijevali nacionalnu demokraciju, nitko nije vjerovao da je to moguće. Danas nitko ne vjeruje da je moguća globalna narodna samouprava. Buduće će generacije o tome suditi na drugačiji način. Danas počinjemo s građenjem pokreta za globalnu demokraciju.

• Raspravljajte o ovome na Twitteru pod hashtagom #globaldemocracy i #globalchange

S engleskog preveo Drago Markiša
Objavljeno na stranici Guardiana 14.10.2011.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve