Izvještaj sa 160. plenuma, 29. studenog 2011.

Na 160. plenumu održanom 29. studenog 2011. godine raspravljalo se o 6 točaka dnevnog reda. Plenum je podržao studentske blokade Filozofskog fakulteta u Ljubljani i kanadskog sveučilišta McGill. Izabrani su delegati za sjednicu Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Podnesen je izvještaj sa sjednice Fakultetskog vijeća, kao i izvještaj sa sjednice Povjerenstva za razvoj studija na Filozofskom fakultetu.

Na 160. plenumu održanom 29. studenog 2011. godine raspravljalo se o 6 točaka dnevnog reda.

Etičko povjerenstvo Fakulteta odbilo je pokrenuti postupak protiv dekana zbog fizičkog nasrtaja na studenticu i krađu fotoaparata tijekom blokade Uprave. Kolegica je jutros uručila pritužbu Etičkom povjerenstvu Sveučilišta.

Plenum je izglasao i dao mandat medijskoj sekciji da napiše pisma podrške slovenskim studentima u blokadi na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, kao i pismo podrške studentima sa kanadskog sveučilišta McGill.

Plenum je izabrao delegata za sjednicu Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu koja će se održati u srijedu 30. studenog u 15 sati. Sjednica je važna jer se bira sveučilišni studentski pravobranitelj, a plenum ima svog kandidata.

U srijedu 30. studenog u Vijećnici FFZG-a u 20 sati održat će se razgovor o funkcioniranju Saveza studentskih udruga Filozofskog fakulteta. Na sastanku bi se trebala sazvati izborna skupština Saveza. Bitno je da se sudjeluju u radu SSUFF.

Na sjednici Fakultetskog vijeća 24. studenog ostavku su podnesene na mjesto prodekana za nastavu i studente te prodekana za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje. Vijeće je potvrdilo prijedlog izmjene Statuta FFZG-a o proceduri izbora dekana. Plenum je zaključio da delegate treba bolje pripremiti prije svakog Vijeća te secirati dnevni red. Iduća sjednica Vijeća održat će se 16. prosinca, a već na sljedećem plenumu 6. prosinca birati će se delegati.

Povjerenstvo za razvoj studija raspravljalo je o mogućnosti prelaska svih odsjeka na sustav izvođenja studija 0+5. Problem je što nakon tri godine ne bi postojali prvostupnici. Predloženo je da se povjerenstvo sastaje češće.

Nakon što je radna grupa za mini akcije podnijela izvještaj, plenum je izglasao da će medijska sekcija sastaviti izjavu u kojoj će se osvrnuti na predizbornu kampanju i parlamentarne izbore. Izjavu se neće slati strankama. Planirana mini akcija će se održati ovisno o interesu studenata.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma radila je na promjeni smjernica i pravila plenuma, s fokusom na ulogu moderatora i održavanjem tolerantne rasprave na plenumu. Sljedeći sastanak održat će se u utorak 6. prosinca u 17 sati u A-001.

Radna grupa za informiranje i agitaciju dovršila je plakat kojim se poziva ljude na da se studenti aktivno uključe u rad odsjeka. Sastavljen je oblik ankete o plenumu; radit će se na uzorku od 1000 ljudi, tridesetak ljudi po odsjeku. Detalji ankete razradit će se u sljedeća dva tjedna.

Radna grupa za širenje direktne demokracije organizira kružok „Ekonomska demokracija“ u četvrtak, 1. prosinca u 18 sati u A-001. Potrebno je započeti rad na reizdanju „Blokadne kuharice“. Sljedeći sastanak radne grupe je u četvrtak u 16 sati u A-001. Na plenumskoj mailing listi nalazi se tablica u koju se možete upisati ako želite majice s tri šake (olovka, alat i klas žita).

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum.

Naredni plenum održat će se u utorak, 6. prosinca u 20 sati u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Pod točkom “Razno” iznesen je prijedlog o izmjeni šifre za mail radne grupe za tehnička pitanja plenuma. O tome će se raspraviti na sljedećem sastanku radne grupe.

Plenum je zaključen u 22:36.

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.