tablice-sortiranje

slobfil-css

Radionica: Primjeri direktne demokracije iz prošlosti i sadašnjosti (3. dio)

U ponedjeljak, 27. veljače 2012., u 18 sati u prostoriji A-001 nastavlja se ciklus otvorenih radionica o direktnoj demokraciji, koje se održavaju tijekom siječnja i veljače 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te vas pozivamo na sljedeću radionicu pod nazivom "Primjeri direktne demokracije iz prošlosti i sadašnjosti (3. dio)". Ispričavamo se čitateljima što ih nismo bili u mogućnosti pravovremeno obavijestiti da je prethodna radionica odgođena.

Nakon što smo na prethodne dvije radionice tematizirali neke povijesne i suvremene primjere koji pokazuju da direktna demokracija nije samo lijepa ideja, nego da također može funkcionirati u praksi - u trećem nastavku "Primjera direktne demokracije iz prošlosti i sadašnjosti" bavit ćemo se još nekim primjerima direktnodemokratskog organiziranja. Bit će riječi o pokretu "indignadosa" u Španjolskoj, o demokratskom konfederalizmu u Kurdistanu te o kibucima u Izraelu, njihovoj povijesti i transformacijama koje danas doživljavaju. Kratka uvodna izlaganja, nakon kojih će uslijediti diskusija, održat će Dijana Ćurković, Hrvoje Radovanović i Matea Grgurinović.

Snimke prvih triju radionica o direktnoj demokraciji mogu se pogledati ovdje i ovdje.

Vidimo se!

7 komentara

mislim da direktna demokracija nikad ne moze zazivit bez predstavnicke demokracije i tu bi se trebali najvise koncentrirat tako da direktna demokracija zazivi bar u nekom obliku.direktna demokracija najlakse bi zazivila na mikrorazini i mislim da bi se ljude trebalo dovoljno informirat o direktnoj demokraciji tako da ona zazivi ponajprije na radnickim plenumima a kako stvari trenutno stoje radnicke plenume je tesko organizirat ako se nema radnickog dionicarstva.
mislim da nije toliki problem u vrsti demokracije koja se prakticira vec je problem u ideologiji upravljanja drzavom. tu ponajprije mislim da i uz iskljucivo predstavnicke demokracije imali bi pravednije drustvo da se ne koristi kapitalisticki sustav upravljanja.
sto se tice same pak predstavnicke demokracije mislim da su tu najveci problem politicke stranke koje staju uz bok krupnom kapitalu kako bi se uzajamno pomagali pa se gubi sama bit demokracije.
na tom polju bi takodjer trebala zaziviti direktna i predstavnicka demokracija tako da se predstavnici ili mandatari biraju na plenumima iskljucivo bez politickih stranaka.
najveca zamjerka direktnoj demokraciji je ta sta se pokusava ukinuti drzavu kao instituciju a drzavu kao instituciju nemozemo imati bez predstavnicke demokracije tako da se tu mora naci kompromis kako bi obje ideje zazivile.
ipak mislim da najveci problem lezi u ideologiji sustava u kojem se vodi drustvo a ne u vrsti demokracije koja se prakticira

"direktna demokracija najlakse bi zazivila na mikrorazini "
pa da, poanta direktne demokracije i jest djelovanje odozdo (za razliku od predstavničke koja djeluje odozgo)

"na tom polju bi takodjer trebala zaziviti direktna i predstavnicka demokracija tako da se predstavnici ili mandatari biraju na plenumima iskljucivo bez politickih stranaka."
i u dd sustavu se biraju mandatari/delegati. razlika je u tome što oni moraju raditi po naputku plenuma; u protivnom će biti smijenjeni na sljedećem plenumu.
u sutavu pred. demokracije biraš nekoga na mandat od npr. četiri godine i u međuvremenu ga nikako ne možeš smijeniti, a u te četiri godine - ko živ, ko mrtav.

"ipak mislim da najveci problem lezi u ideologiji sustava u kojem se vodi drustvo a ne u vrsti demokracije koja se prakticira"
ne misliš li da je to jedno s drugim u uskoj vezi?

"pa da, poanta direktne demokracije i jest djelovanje odozdo (za razliku od predstavničke koja djeluje odozgo)"- moja poanta je bila da bi direktna demokracija tesko zazivjela na makro razini pa mislim da bi se zagovornici direktne demokracije trebali zalagati za ne samo direktnu nego i predstavnicku demokraciju zajedno koje bi usko suradjivale bez politickih stranaka.

"i u dd sustavu se biraju mandatari/delegati. razlika je u tome što oni moraju raditi po naputku plenuma; u protivnom će biti smijenjeni na sljedećem plenumu.
u sutavu pred. demokracije biraš nekoga na mandat od npr. četiri godine i u međuvremenu ga nikako ne možeš smijeniti, a u te četiri godine - ko živ, ko mrtav."- malo je neozbiljno zagovarati direktnu demokraciju a ujedno mijenjati mandatare na svakom iducem plenumu, mislim da je 4 godine pristojni vremenski period za mandat a to ujedno i pokrepljuje cinjenicu da bi direktna i predstavnicka demokracija trebale usko suradjivati
"ne misliš li da je to jedno s drugim u uskoj vezi?" - zar bi se trebao zalagati iskljucivo za direktnu demokraciju a da ideologija ostane ista? bez mijenjanja ideologije uzalud bi nam bila i direktna demokracija u njenom najsavrsenijom obliku

poanta je organizirajte vi direktnu demokraciju na mikro razini pa cemo pricat o ostalom dijelu razine

O DIREKTNOJ DEMOKRACIJI JE SVE REČENO U MARXOVIM FILOZOFSKO EKONOMSKIM ZAPISIMA.
JA NE MOGU VJEROVATI DA SE DANAS UPRILIČUJU RAZNI SKUPOVI I PROMOVIRAVAJU RAZNE TEORIJE KOJE,PO MOM MIŠLJENJU SU ,NEČU KAZATI, GLUPOST,NEGO OPET NAMETANJE NEKIH TEORIJA KOJE ČAK NE MOGU BITI NI HIBRIDI MAXOVOJ DEFINICIJI SLOBODE JER BI MORALA IMATI NEKA SVOJSZVA ILI SLILIČNOSTI.ALI ALTERNATIVE NEMA MRXOVOJ TEORIJI TIČUĆI SE DIREKTNE DEMOKRACOJE.
MARX NIGDJE NE GOVORI O DEMOKRACIJI APSTRAKTNO ILI NOMINALNO.
NJEGOVO VIĐENJE DEMOKRACIJE PROIZLAZI IZ SLIEDEĆEG,CITIRAM:NA TEMELJU MARXOVA ZAHTJEVA DA PROIZVODNJA BUDUĆNOSTI MORA POPRIMITI UMJETNIČKI KARAKTER I BITI SVRHA SAMOJ SEBI,PROIZLAZI DA MARX SVAĆA PROIZVODNJU U CARSTVU SLOBODE KAO PRODUKTIVNU IGRU JER ČOVJEK U OTUĐENOM RADU NE UŽIVA KAO U IGRI SVOJIH TJELESNIH I DUHOVNIOH SILA.OSIM TOGA ON IZRIČITO PIŠE I SLIJEDEĆE: CARSTVO SLOBODE POČINJE TEK TAMO GDJE PRESTAJE RAD KOJI JE ODREĐEN NEVOLJOM I VANJSKOM SVRSISHODNOŠĆU=, ŠTO TREBA ZAKLJUČITI DA SE SVE TO MOŽE REALIZIRATI U UVJETIMA DRUŠTVENOG VLASNIŠTVA NAD SREDSTVIMA PROIZVODNJE. DAKLE,OSNOVNI UVJET JE ZA STICANJE DIREKTNE DEMOKRACIJE ,RAZVLAŠĆIVANJE ILI UKIDANJE PRIVATNOG VLASNIŠTVA.
PA ČEMU OVI SKUPOVI I O ČEMU ĆE RAZGOVARATI ,AKO IM NE BUDE OSNOVNA MOTIVACIJA KAKO PROMJENITI DRUŠTVENE ,ODNOSNO, DRUŠTVENO-PROIZVODNE ODNOSE ,JER JE TO UVJET ,CONDICIO SINE QUA NON .
SVE DOSDAŠNJE RASPRAVE PO RAZNIM INSTITUCIJAMA,FORUMIMA,I PROGLASIMA KOJI PROISTJEĆU IZ RAZNIH PROTESTNIH SKUPOVA DILJEM SVIJETA,NE MOŽE SE ČUTI NIŠTA ŠTO BI SE MOGLO ZAKLJUČITI DA JE SVIJETSKA SVIJEST,KOJU HEGEL NAZIVA OPĆA SVIJEST,DOSTIGLA STUPANJ SAMOSTALNE SVIJESTI KOJA JE ODLUČNA DA POKRENE ,NE TAMO NEKE REFORME ,NEKU KOZMETIČKU POPRAVKU ,NEGO REVOLUCIONARNO MIJENJANJE DRUŠTVENIH ODNOSA.SAMO TAKO SE OSTVARUJE DIREKTNA DEMOKRACIJA,A SVE DRUGO JE NIŠTA!!!

SAMO TAKO SE OSTVARUJE DIREKTNA DEMOKRACIJA,A SVE DRUGO JE NIŠTA!!!

Kako uz "ništa" može stajati glagol "biti"?
Drži se Marxa, ali ostavi se ontologije i gnoseologije. Nisi za to.

BRAVO ANONIMUSE,NIŠTA JE NIŠTA,JER NIJE NIŠTA,NEMA NIKAKVO ODREĐENJE,A TI SE DRŽI MALO LOGIKE ,UZMI HEGELA PA SE PONOVNO JAVI.

Objavi komentar


Prostor za komentare služi omogućavanju plodne i konstruktivne rasprave o objavljenim člancima. Komentari se zbog toga moderiraju te će se brisati komentari nevezani uz raspravu (spam), namjerno poticanje rasprave samo da bi se raspravljalo, odnosno postanje komentara u svrhu disrupcije civilizirane debate (trolanje), te srozavanje rasprave na sitničava prepucavanja, ad hominem prozivanja sudionikâ ili bilo kojih drugih osoba i iznošenja prijetnji sudionicima rasprave ili bilo kojim drugim osobama.

Ukoliko komentirate kao neregistrirani korisnik, molimo vas da izaberete opciju "IME/URL" i upišete neko ime, polje URL može ostati prazno. Upute za registrirano komentiranje možete pročitati ovdje. Upute i smjernice vezane uz komentiranje i moderiranje komentara nalaze se ovdje. Stavovi izneseni u komentarima izjave su pojedinaca i ne odražavaju službene stavove uredništva stranice niti plenuma FFZG-a. U komentarima su dozvoljeni HTML tagovi <b>, <i> i <a>.

Zbog sustava automatske detekcije spama neki bi komentari mogli greškom završiti u spam folderu; u tom će slučaju urednici stranice ispraviti grešku čim budu u mogućnosti.