Mirovinska reforma diskriminira žene

Povodom novog nacrta Zakona o mirovinskom osiguranju koju uskoro kreće u saborsku proceduru, Ženska fronta za radna i socijalna prava poziva hrvatsku javnost da se suprotstavi prijedlogu povećanja dobi za umirovljenje na 67 godina, jer se takvoj izmjeni protive sve sindikalne središnjice i umirovljeničke udruge. Ovih dana smo svjedočili objavi izdvojenih mišljenja sindikalnih središnjica u javnosti kojim se upozorava da u vezi takve temeljne promjene nije postignut društveni konsenzus, te da za to nema utemeljenih analiza niti opravdanja. Isto stajalište zauzimaju i umirovljeničke udruge, koje su posebno upozorile kako je očekivana životna dob hrvatskih građana, osobito broj godina zdravog života po umirovljenju, još uvijek daleko niže od europskog prosjeka, osobito za žene (tri godine manje!).

Inzistirati na povećanju dobi za umirovljenje na 67 godina u ovim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju neshvatljivo je i zbog toga što smo tek na početku prijelaznog razdoblja kojim se 2030. godine treba izjednačiti dob za umirovljenje žena i muškaraca na 65 godina. K tome, nisu izrađene statističke i analitičke podloge koje bi ukazale koliko će biti povećanje invalidskih mirovina radi kasnijeg odlaska u mirovinu te druge posljedice.

Ženska fronta također naglašava kako povećanje dobi za umirovljenje nije izvorni zahtjev Europske unije, utoliko više što je od 28 zemalja članica tek manji dio predvidio tu dobnu granicu, i to s dugim prijelaznim rokovima (Njemačka, Poljska, Danska, Nizozemska, Bugarska, Velika Britanija). U nemalom broju zemalja i dalje žene mogu ići ranije u punu mirovinu.

Predložena mirovinska reforma diskriminira žene. Stoga, smatramo da je potpuno neprihvatljiv prijedlog o povećanju dobi za umirovljenje na 67 godina, pogotovo ako uzmemo u obzir da veliki broj žena radi na nesigurnim radnim mjestima (rad na određeno, agencijski rad, skraćeni rad itd.), s tendencijom rasta te snose i tradicionalni teret besplatnog rada pri skrbi za djecu, invalide i starije, a ništa od toga se ne uvažava predloženim izmjenama zakona. U tom smislu, zahtijevamo uvođenje jasnih zakonskih mjera koje služe kao kompenzacijski mehanizam u izračunu mirovine za osobe koji su dio radnoaktivne dobi provele obavljajući neplaćeni rad u području socijalnih usluga. Takve mehanizme ima većina europskih zemalja.

Također, tražimo da se za radnice koje su rano započele raditi te će 2014. ostvariti 37 godina radnog staža i uplaćenih doprinosa, osigura priznavanje odlaska u punu starosnu mirovinu bez uvjeta dobi. Sukladno hrvatskom zakonodavstvu uvođenjem priznavanja odrađenog mirovinskog staža od 41 godine, kako to predviđa predlagatelj zakonskih izmjena, treba poštovati prijelazno razdoblje za žene.

Protivimo se uvođenju casino-ekonomije kroz drugi mirovinski stup individualne kapitalizirane štednje, jer se pokazao preskupim, neisplativim, rizičnim i rodno neosjetljivim, radi čega tražimo da se drugi stup zamrzne dok se ne provede široka javna rasprava o budućem modelu dodatne mirovinske štednje. Svaka reforma koja ide k slabljenju javnog stupa međugeneracijske solidarnosti nije prihvatljiva ni za žene, niza muškarce.

Naposlijetku, radi toga što u Hrvatskoj čak 34 posto osoba starijih od 65 godine živi ispod ruba siromaštva, zahtijevamo uvođenje socijalne naknade za osobe starije od 65 godina koje nemaju mirovinu ili druge prihode potrebne za preživljavanje.

Ženska fronta za radna i socijalna prava osnovana je 18. rujna 2013. na poziv ženskih sindikalnih grupa ženskim organizacijama i udrugama za zaštitu ljudskih prava, kako bi se razmotrilo stanje radnih i socijalnih prava žena u kontekstu nedavnih i predstojećih promjena radnog, mirovinskog, socijalnog i inog zakonodavstva. Fronta danas okuplja brojne udruge koje su odlučile javno reagirati na negativne tendencije neoliberalizacije društva, osiromašenje, diskriminaciju i ugrožavanje smjera društvenog razvoja. Žensku frontu za radna i socijalna prava čine: Autonomna ženska kuća Zagreb, BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), Centar za ženske studije, CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje, istraživanje), Inicijativa za rad spremne, Kontra, Koordinacija žena HURS-a, Odbor žena NHS-a, Roda (Roditelji u akciji), ROSA (Centar za žene žrtve rata), Sindikat trgovine Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, Ženska mreža Hrvatske (30-tak ženskih grupa), Ženska sekcija SSSH.