Reakcija na lobiranje Europskog saveza poslodavačkih udruga protiv rodne jednakosti i zaštite okoliša

Ženska fronta za radna i socijalna prava, SSSH, Grupa 22, BRID i Zelena akcija reagiraju na lobiranje BusinessEurope-a, najvećeg europskog poduzetničkog lobija, koje se otvoreno zalaže za bolju “poduzetničku klimu”, “stezanje remena” i deregulaciju tržišta na uštrb ženskih radnih, reproduktivnih te političkih prava i protiv zdravog okoliša za građanke i građane.

Reakcija Ženske fronte za radna i socijalna prava, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Grupe 22, Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju i Zelene akcije na lobiranje Europskog saveza poslodavačkih udruga protiv rodne jednakosti i zaštite okoliša
BusinessEurope (Europski savez poslodavačkih udruga, u čijem članstvu je i Hrvatska udruga poslodavaca) je od Europske komisije zatražio zaustavljanje pet zakona koje smatraju “štetnima za konkurentnost europskih poduzeća”. Na “crnoj listi” poslodavaca su zakoni kojima se osigurava rodna jednakost u upravama poduzeća, zaštita majčinstva putem produženja rodiljnog dopusta, smanjenje onečišćenja zraka, porez na financijske transakcije te novi paket cirkularne ekonomije.

Izjavom želimo upozoriti na izrazito negativni trend koji ovakav notorni set prijedloga za sobom povlači. Riječ je o paralelnom postupku nedvosmislenog i ogromnog koraka unazad kojim se krše stečena ženska socijalna, radna i rodiljna prava te o opasnom lobiranju za implementaciju političko-ekonomske strategije (primarno štednje) koja se bazira na taktici osiguravanja gomilanja profita na uštrb radne, društvene i ekološke stabilnosti i sigurnosti.

S jednu stranu nalazimo EU koja od 2012. preko Europskog parlamenta i Europske komisije na problem žena kao najranjivije skupine u društvu odgovara s prijedlogom mjera koje bi išle u smjeru poboljšanja trenutnih ženskih reproduktivnih i političkih prava, kao i rodnih kvota na mjestima gdje se donose odluke. Nakon formuliranja tih mjera, mnoge zemlje predlažu da se slični postupci i rodne kvote provedu i unutar nacionalnih okvira. S druge strane, aktivno lobiranje vodećeg europskog poduzetničkog kluba protiv jednakosti muškaraca i žena nalazimo ne samo problematičnim, nego i izrazito opasnim. Do sada smo u više navrata mogli posvjedočiti da EU rado surađuje s BusinessEurope i koristi njihovu savjetodavnu “ekspertizu” kada je riječ o imperativima stvaranja poduzetničke klime i mjera štednji. Treba napomenuti da je BusinessEurope 2005., zajedno s ETUC-om, UEAPME-om i CEEP-om, potpisao “Okvir akcija za rodnu jednakost” s ciljem promicanja rodne ravnopravnosti na tržištu rada i na radnome mjestu čime se ovaj novi set njihovih prijedloga ni u čemu ne slaže s onima iz 2005. Riječ je evidentno o “kriznim” mjerama koje idu u korist taktici stezanja remena i deregulaciji tržišta te udaraju na najosjetljivija i najnezaštićenija mjesta – ženska radna i politička prava, kao i stabilnost atmosferske klime. Dijelimo zgražanje Europske konfederacije sindikata nad izjavom BusinessEurope-a da će ženska kvota naštetiti konkurentnosti europskih poduzeća; primjer Norveške, koja je 2003. kao prva zemlja na svijetu uvela kvote od 40 posto žena na vodećim pozicijama u poduzećima (a to su zatim slijedile i Belgija, Island, Italija, Nizozemska i Španjolska), zasigurno demantira takav stav poslodavaca.

Potpuno nam je neprihvatljivo uporno odbijanje reguliranja financijskog tržišta, smatrajući da će to naštetiti financijskoj stabilnosti: na razini EU imamo 25 milijuna nezaposlenih kao posljedicu krize do koje je došlo upravo zbog financijskih tržišta koja su se otela kontroli! Europi je nužan porez na financijske transakcije kako bi se ograničilo prekomjerno i opasno špekulativno trgovanje.

Iz perspektive BusinessEurope “bolja regulacija” zapravo znači niže okolišne standarde. Umjesto, primjerice, mjera za unapređenje kvalitete zraka u gradovima, lobističko udruženje poslovnog sektora EU-a traži da se nacionalni ciljevi za kvalitetu zraka maknu s dnevnog reda Europske komisije kako bi zagađivači i dalje ostvarivali profit na račun zdravlja građanki i građana. Isto tako, traže da se maknu nacionalne mete učinkovitosti resursa u okviru paketa mjera “cirkularne ekonomije” iako bi iste, primjerice, u okviru gospodarenja otpadom dovele do smanjenja štetnih utjecaja na okoliš i zdravlje uz povećanu zaposlenost, a smanjile pritisak na ekstraktivizam i hipereksploataciju ljudi i prirode koja se odvija u zemljama globalnog Juga radi sirovina za EU. Umjesto nacionalnih obvezujućih ciljeva za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, traži se da ETS bude jedini EU instrument za smanjenje emisija stakleničkih plinova iako je riječ o tržišnom mehanizmu koji nije doveo do smanjenja emisija, ali je zato omogućio neočekivane dodatne profite zagađivačima.

S obzirom da je medijima u cijelosti promaklo reagirati na ovaj konkretan prijedlog mjera najvećeg europskog poduzetničkog lobija, upozoravamo građanke i građane na pojavu vrlo opasnog poduzetničkog trenda koji promiče utjecajni BusinessEurope. Njihovo lobiranje se otvoreno zalaže za bolju “poduzetničku klimu”, “stezanje remena” i deregulaciju tržišta na uštrb ženskih radnih, reproduktivnih te političkih prava i protiv zdravog okoliša za građanke i građane. Najavljujemo da će Ženska fronta za radna i socijalna prava, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Grupa 22, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju i Zelena akcija aktivno pratiti i obavještavati javnost o slijedu daljih postupaka u okviru prijedloga i “crne liste” Europskog saveza poslodavačkih udruga, kao i reakciju EU-a na njihove zahtjeve te ćemo u što većoj mjeri raditi na javnom raskrinkavanju poduzetničkog lobija i njihove neutažive profitne pohlepe.

Zagreb, 28. studenog 2014.

Adaptirana fotografija preuzeta s corporateeurope.org

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve