Izvještaj s posljednjeg termina besplatnog pripremnog tečaja za polaganje prijamnog ispita

Prošle subote, 27. lipnja, održan je posljednji u nizu termina besplatnog pripremnog tečaja za polaganje prijamnog ispita na Filozofskom fakultetu u organizaciji nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje. Tečaj je i ove subote bio posjećen gotovo do popunjenja kapaciteta, što odražava činjenicu da je većina polaznika zadržala interes, a kroz pripreme je u tri nastavka ukupno prošlo oko 150 polaznika. Uz minimalno oglašavanje – oglas na portalu Slobodni Filozofski i plakate po nekoliko zagrebačkih gimnazija – odaziv je i nadmašio očekivanja. Pored većine iz Zagreba, velik dio prijava stigao je iz gradova diljem Hrvatske, od Slavonskog Broda do Dubrovnika, ali i šire, iz BiH te iz Austrije. Prijave smo zaprimali do posljednje subote, tako da se prijavilo oko 250 interesenata, no nažalost, budući da smo na raspolaganju imali po dvije predavaonice nominalnog kapaciteta po 50 osoba (D I, D II i D IV, kako koje subote), zbog logističkih ograničenja nismo mogli tolikom broju zainteresiranih omogućiti mjesto na tečaju. Još u fazi organizacije odlučili smo prekoračiti nominalni kapacitet, jer iz vlastitog studentskog iskustva znamo koliko u te predavaonice glava stane, a da ne dođe do nepodnošljive gužve. Stoga je pala odluka da primimo 120 polaznika, a kako odaziv ni na što na ovome svijetu nije stopostotan, tako su predavaonice uvijek bile optimalno popunjene, s 40-50 polaznika po predavaonici. Zbog nepotpunog odaziva, odlučili smo pristup tečaju omogućiti i desecima prijavljenih “ispod crte”, pa smo treće subote imali najbolji odaziv – stotinjak polaznika.

Prema koncepciji ovog programa, studenti su zainteresiranim polaznicima prenosili znanja i savjete, osobne i stručne, iz područja svojih studija koja se ispituju na prijamnom ispitu. Najviše je bilo uključenih studenata psihologije, koji su pripremili uvodno predavanje o procesima pamćenja i učenja te savjete o uspješnijem učenju i pripremanju za prijamni ispit. Prve i treće subote nastojali su demistificirati testiranje kognitivnih sposobnosti iz teorijske perspektive te približiti polaznicima samu situaciju testiranja i strategije rješavanja zadataka u tipičnim testovima inteligencije. Na samom kraju tečaja pojasnili su i kako se najuspješnije suočiti sa strahom od ispita te što poduzeti da se na prijamnom ispitu da sve od sebe. Apsolventice kroatistike priredile su za sve tri subote sažetak pravopisa i gramatike hrvatskog jezika te razjasnile neke jezične dileme koje srednjoškolski užbenici gotovo uopće ne obrađuju. Također, tijekom sve tri subote, na dinamičnim radionicama obrađena su područja opće kulture, i to suvremenim metodičkim pristupom koji naglašava jednaku važnost tutora i polaznika tečaja te sudjelovanje samih polaznika u kreiranju i organizaciji gradiva koje se obrađivalo na tečaju. Budući da smo područje opće kulture razdvojili na književnost, povijest, povijest umjetnosti, strane riječi i prirodoslovne discipline, studenti s različitih odsjeka sudjelovali su u pripremanju i provođenju programa. Uz studente povijesti, komparativne književnosti, kroatistike, anglistike i rusistike, održavanju tečaja iz područja opće kulture pridonijele su i kolegice s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, baveći se sadržajem iz domene prirodoslovnih disciplina.

Vođeni kolegijalnošću i željom za transferom znanja onima kojima to može značiti upis na željeni fakultet, stvorili smo radnu atmosferu koju su polaznici po završetku tečaja u anketi ocijenili dinamičnom, zanimljivom, drukčijom od klasične srednjoškolske nastave zbog interaktivnog karaktera, a u nekim segmentima i korisnijom i plodonosnijom u ove tri subote, nego u čitave četiri godine srednjoškolskog obrazovanja. O samoj izvedbi tečaja možete saznati više iz izvještaja s prva dva termina.

Uz minimalne materijalne izdatke i mnogo truda uloženog u organizaciju i kreativnu koncepciju ovog pripremnog tečaja, pokazali smo ne samo koliko su komercijalni pripremni tečajevi apsurdno skupi, koliko su neadekvatno koncipirani s obzirom na specifičnosti prijamnog ispita na FFZG-u i koliko su staromodni, nego i to da smo spremni i sposobni dati direktan primjer besplatnog obrazovanja. Budući da su ovi “prvi mačići” ostali itekako suha krzna, prava je šteta što ovakva inicijativa nije poduzeta i ranijih godina jer će već za akademsku godinu 2010/11. državna matura vrlo vjerojatno preuzeti ulogu prijamnih ispita. No što se samo jednom dogodi, dobro se pamti, a ovaj pripremni tečaj pamtit će oni koji će se, vjerujemo, dijelom zahvaljujući i njemu uskoro upisati na Filozofski fakultet.

Kao ohrabrenje za prijamni ispit i u znak preliminarne dobrodošlice na FFZG, u Klubu studenata FF-a bio je održan domjenak/tulum za polaznike tečaja. KSFF-ovci su za polaznike i iscrpljene organizatore, ali i sve druge koji su se zaželjeli druženja s našim vjerojatno budućim kolegama, skuhali grah u tridesetlitarskom loncu te pripremili dovoljno pića za sve. Naši polaznici tom su prilikom zasuli studente pitanjima o tome kako funkcioniraju pojedini odsjeci i studijski programi i što mogu očekivati od studijâ, a naslušali su se i “gradiva” o ciljevima i borbi nezavisne studentske inicijative. Ovaj domjenak ne bi mogao biti organiziran bez velikodušnih donacija plenuma FFZG-a. Stoga najljepše zahvaljujemo svima koji su doprinijeli svojim prilozima!

Fotografije i videozapis s pripremnog tečaja moći ćete na portalu vidjeti uskoro!

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve