Tko je vidio imati besplatan studij

Kao što se moglo očekivati – sistem koji igra po neoliberalnim pravilima ne gleda blagonaklono na pokušaje koji odbijaju takva pravila igre. Jedan od takvih primjera je i projekt besplatnog poslijediplomskog studija na Sveučilištu u Zadru o kojem smo već izvještavali i koji sada, prema neslužbenim informacijama, nailazi na otpor na našoj matičnoj instituciji: Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Sveučilište u Zadru je ove godine poduzelo pionirski pothvat: otvoren je besplatan poslijediplomski doktorski studij Humanističkih znanosti. Sveučilište u Zadru daje svoj prostor i opremu neophodnu za provođenje studijskoga programa, a mentori će sa studentima raditi bez honorara. Svaki zaposlenik hrvatskog ili inozemnog sveučilišta ili znanstvenog instituta izabran u znanstveno-nastavno zvanje iz područja humanističkih znanosti, može postati mentorom na ovom studiju.

Budući da se radi o studiju Humanističkih znanosti, za pretpostaviti je da će se i znanstveno-nastavno osoblje Filozofskog fakulteta, koji je najveći takav fakultet u Hrvatskoj, uključiti u ovaj hvalevrijedan projekt. Mnogi članovi znanstveno-nastavnog osoblja našeg Fakulteta već sada predaju na drugim fakultetima i sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu. Sve je to regulirano odgovarajućim pravilnicima, statutima i zakonima. U 96. članku Statuta Filozofskog fakulteta koji se odnosi na rad izvan Sveučilišta stoji:

(1) Znanstveno, nastavno ili stručno djelovanje zaposlenika izvan Sveučilišta te novčani i drugi interesi koji iz tog djelovanja proizlaze ne smiju biti u sukobu s interesima Sveučilišta i Fakulteta.
(2) Rektor i dekan Fakulteta mogu zabraniti, ograničiti ili uvjetovati ugovor zaposlenika s pravnim osobama izvan Sveučilišta ako bi se takvim ugovorom negativno utjecalo na rad Sveučilišta i njegovih sastavnica, ili ako je riječ o ugovoru s organizacijom koja svojom djelatnošću konkurira Sveučilištu.
(3) Vanjska nastavna aktivnost zaposlenika Sveučilišta na drugom visokom učilištu ostvaruje se sporazumom Sveučilišta i visokog učilišta, sukladno općem aktu Sveučilišta. Ta aktivnost ne smije premašiti 30% zaposlenikove redovite nastavne aktivnosti na Sveučilištu.
(4) Ako zaposlenici Sveučilišta sveukupno izvode više od 30% studijskog programa na drugom visokom učilištu, Senat može izdati suglasnost za takvu aktivnost samo ako se radi o zajedničkom programu Sveučilišta i visokog učilišta.

Prema anonimnom i pouzdanom izvoru, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu neće se blagonaklono gledati na one koji odaberu na ovaj način podržati besplatno obrazovanje. Svaki član znanstveno-nastavnog osoblja koji želi biti mentor nekome od studenata poslijediplomskog studija na Sveučilištu u Zadru mora zatražiti odobrenje dekana koje dobiti neće.

Jedina točka Statuta na koju se dekan može pozvati pri odbijanju zahtjeva je ona koja se odnosi na konkurentnost među visokoškolskim ustanovama. S druge strane ako pogledamo Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uočavamo da isti propisuje da “rad izvan matične znanstvene organizacije može iznositi najviše jednu trećinu radnog vremena” što mentorstvo na poslijediplomskom bez klasične nastave zasigurno ne premašuje. Drugim riječima – eventualna “zabrana” mentorstva na besplatnom poslijediplomskom studiju jedino može biti opravdana argumentom akademske tržišne utakmice što je poražavajuće i za našu upravu i za akademsku zajednicu u cjelini.

I Filozofski fakultet ima poslijediplomski studij, no taj se studij na našem Fakultetu plaća. Studenti poslijediplomskih studija često imaju problema s podmirivanjem svojih financijskih obaveza prema Fakultetu, a isto tako i s obavljanjem svojih studijskih obaveza jer su prisiljeni raditi kako bi si mogli priuštiti studij.

Upravo zato je naš zahtjev za potpuno javno financirano obrazovanje obuhvaćao sve razine studija: preddiplomsku, diplomsku i poslijediplomsku. Besplatan poslijediplomski studij u Zadru je prvi hrabar korak prema tom cilju.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve