Studenti povodom puštanja zakonâ u saborsku proceduru

Na današnjoj konferenciji za medije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, svojim su se izjavama javnosti i nadležnom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta povodom puštanja zakonâ u saborsku proceduru obratili studenti Sveučilišta u Zadru (također i članovi sindikata Akademska solidarnost), Autonomni studenti Rijeka i Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Izjave pročitajte u nastavku.

  • Izjava za medije studenata Sveučilišta u Zadru
  • Prateći razvoj situacije proteklih nekoliko mjeseci, uočili smo koliko su Inicijativa i sindikat Akademska Solidarnost naglašavali nužnost odbijanja spornog paketa zakona. Nažalost, isto tako smo uočili da MZOŠ ulaže jednak napor da se na njihove nastojanja ogluši.

    Nećemo nanovo objašnjavati s kojim člancima i stavkama se ne slažemo. Važnijim smatramo napomenuti kako se naše djelovanje protiv utjecaja komercijalizacije na sveučilište nastavlja. Borbu za besplatno obrazovanje započeli smo prije malo više od dvije godine te se, kao budući akademski građani, za to namjeravamo i izboriti. Ovim putem svim akademskim radnicima izražavamo potpunu podršku i suradnju u daljnjoj borbi protiv komercijalizacije obrazovanja. Jer, ovo je zajednička borba – za solidarnu akademsku zajednicu!

    Poštovani ministre Fuchs,

    Dužni smo Vas obavijestiti da ste na ispitu iz Izrade novih zakona pali kako iz teorijskog tako i iz praktičnog dijela postigavši tek ocjenu FX. Vidimo se na sljedećem roku i nadamo se da ćete se taj put bolje pripremiti.

    S poštovanjem,

    Studentice i studenti Sveučilista u Zadru, članovi Sindikata Akademska solidarnost

  • Izjava za medije, Autonomni studenti Rijeka
  • Kao autonomni studenti, direktnodemokratska studentska inicijativa s Filozofskog fakulteta u Rijeci, dajemo bezrezervnu podršku Akademskoj solidarnosti, sindikatu visokog obrazovanja i znanosti, u nakani da se štrajkom na razini Hrvatske suprotstavi devastiranju znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj, uvođenjem triju novih Zakona – Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištima.

    Također, pozdravljamo odluku Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu o obustavi nastavnog procesa te najave vijeća Pravnog i Medicinskog fakulteta o odgađanju početka nastavnog procesa sljedeće akademske godine. Naravno, s iščekivanjem pratimo daljnje odluke Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Rijeci, nakon što je isto vijeće već zahtijevalo da se zakoni povuku iz procedure.

    Napominjemo da su zakoni pušteni u saborsku proceduru unatoč glasnom i argumentiranom protivljenju akademske zajednice istim zakonima, što samo potvrđuje, sada već širu i svakodnevnu, nedemokratsku i antisocijalnu praksu Vlade Republike Hrvatske.

    Pozivamo sve kolege studente da se solidariziraju sa štrajkom Sindikata, jer štrajk nije izraz zaštite osobnih interesa zaposlenika u visokom obrazovanju i znanosti, već izraz zaštite javnog dobra, izraz zaštite i proširenja pristupa visokom obrazovanju, zaštite autonomije sveučilišta naspram političke vlasti, zaštite znanosti i obrazovanja od komercijalizacije.

    Jednako tako pozivamo sve zaposlenike pri fakultetskim institucijama da se pobrinu za svoje studente, kako bi se eventualna šteta koji bi štrajk izazvao što efikasnije i solidarnije sanirala. Čvrsto stojimo pri stavu kako je takva šteta jednostavno neusporediva sa štetom koju će prouzročiti primjenjivanje i poštivanje novih zakona.

    Ovim putem prozivamo Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, zato što je unatoč protivljenju većine akademske zajednice stao na stranu Ministarstva znanosti i športa te na stranu Vlade Republike Hrvatske koji su također prečuli kritike, negodovanje i protivljenje akademske zajednice uvođenju novih zakona.

    Naša borba za svima dostupno javno financirano visokoškolsko obrazovanje se nastavlja, ali ovaj put ruku pod ruku s akademskim radnicima.

    Autonomni studenti Rijeka

  • Izjava plenuma FFZG-a povodom puštanja zakonâ u saborsku proceduru
  • Puštanjem zakonā o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu u saborsku proceduru, Vlada Republike Hrvatske oglušila se na primjedbe i zahtjeve onih na koje se zakonska rješenja odnose – akademsku zajednicu. Takav je postupak potpuno u skladu s postojećim demokratskim deficitom i interpretacijom “dijaloga s narodom” naših političkih elita. Jedini važeći dijalog jest onaj sa socijalnim partnerima iz Hrvatske udruge poslodavaca i režimskih sindikata koji su preko noći postali veliki zagovaratelji nepostojećeg besplatnog obrazovanja.

    Naime, članci 48. i 49. prijedloga Zakona o visokom obrazovanju ne propisuju potpuno javno financirano obrazovanje nego vješto stilski i nomotehnički zabašuruju prave intencije zakona.

    Ministrovoj volji i ovisnosti o proračunskim sredstvima ostavlja se uređenje pravilnika o vrstama i razinama prava iz studentskog standarda u što ulaze i upisnine. S obzirom na dosadašnju fiskalnu neodgovornost MZOŠ-a, pravilnik će se mijenjati pri svakom donošenju i eventualnom rebalansu proračuna, te stanje neće biti bitno drugačije od današnjeg. Sveučilištima, kojima će prema novom zakonu upravljati predstavnici izvršne vlasti i gospodarstva, ostavlja se da svojim općim aktima urede načine ispunjavanja obaveza, pa samim time i uvjete po kojima će se naplaćivati upisnine, a moguće i zakasnine (s obzirom na broj ECTS-a ili prosjek ocjena) te slične birokratske umotvorine neslužbenih pisara MZOŠ-a. Drugim riječima, spomenuti članci zakona stvaraju okvire u kojima će izvršna vlast u dosluhu s privatnim kapitalom imati potpunu kontrolu pri određivanju iznosa i uvjeta plaćanja upisnina. U preambuli prijedloga zakona među ostalim stoji i da će izvanredni studenti koji čine 30% studentske populacije plaćati neograničene iznose školarina. Usporedbom podataka Državnog zavoda za statistiku o broju studenata u RH i financijskih projekcija MZOŠ-a vidljivo je da će broj redovnih studenata koji ne plaćaju neznatno promijeniti.

    Iz nabrojanih razloga jasno je da prijedlozi zakona ne donose potpuno javno financirano obrazovanje bez obzira na javnu kampanju koncerna MZOŠ-EPH koja je usmjerena sedativizaciji studentske populacije prodavanjem jeftinih floskula o protivnicima besplatnog obrazovanja i javnim pozivima na denuncijaciju cijele akademske zajednice zbog pojedinačnih kriminalnih slučajeva na koje smo upućivali još u mjesecu ožujku po objavi državne revizije. Na zakašnjelu demagogiju određenih tiskovina nikad nećemo pristati.

    Pozdravljamo i podupiremo odluku Vijeća Filozofskog fakulteta o obustavi studijskog procesa te najavu sličnih akcija vijećā Medicinskog i Pravnog fakulteta kao jedine preostale mogućnosti legalnog djelovanja protiv nacrtā zakonā te ignorantskog odnosa vladajućih struktura.

    Prijedlozi zakona stvorit će i okvir u kojemu ovakve akcije u budućnosti neće biti moguće što zbog otvorene etatizacije akademskog sustava i dokidanja autonomije sveučilišta, što zbog ukidanja upravnih tijela fakulteta koji su demokratski i neovisno donijeli odluke o obustavi studijskog procesa.

    Svjesni smo da odluka o privremenoj obustavi studijskog procesa direktno pogađa studente odgađajući njihove ispite. Ali ponavljamo: odgađajući, ne i onemogućujući. Ovakav oblik protesta nužnost je u ovom trenutku jer će posljedice nametnutih zakona bit dugoročne, stvarajući nenadoknadivu štetu za sve dionike akademskog procesa. Kao dosad najagilniji dio sveučilišta još jednom stajemo u obranu njegove autonomije, ali ne zaboravljamo da je slobodno samo ono sveučilište koje je dostupno svima. U solidarnosti s akademskim radnicima nastavljamo političku borbu koju vodimo već dvije godine – za potpuno javno financirano obrazovanje i protiv ovakvih prijedloga zakona. Na manje od toga ne pristajemo!

    Plenum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

  • APPENDIX
    Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju
  • III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

    Za provedbu odredbi Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu za 2011. godinu. Za financiranje visokog obrazovanja u 2012. godini, potrebno je za upisnine dodatno osigurati 46.000.000 kn, a u 2013. godini potrebno je za upisnine dodatno osigurati 140.000.000 kn u Državnom proračunu. Navedeni iznos bit će predviđen za pokriće studija 71.000 redovitih studenata koji redovito ispunjavaju svoje obveze. Navedeni broj studenata projiciran je na temelju podataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, prikupljenih od visokih učilišta.

    Slijedom navedenoga, visoka učilišta moći će pored gore navedenog iznosa doznačenog iz Državnog proračuna, izravno naplatiti dodatni iznos Zakonom propisane upisnine od redovitih studenta koji ne ispunjavaju svoje obveze, kao i neograničeni iznos školarine od izvanrednih studenata kojih prema podacima Državnog zavoda za statistiku na preddiplomskim i diplomskim studijima ima 30% od ukupnog broja studenata.

    Vezani članci

    • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
    • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
    • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
    • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
    • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
    • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
    • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
    • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
    • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Fusnote

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG-a

    pogledaj sve