Izvještaj s 86. plenuma, 11. svibnja 2010.

Na osamdeset i šestom plenumu, održanom 11. svibnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Plenum je raspravljao o mogućim reakcijama na model plaćanja studija kojeg je predložio Rektorski zbor. Inicijativa SONG zatražila je ponavljanje izbora za Studentski zbor zbog mnoštva nepravilnosti u provođenju izbora.

Na osamdeset i šestom plenumu, održanom 11. svibnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Studenti Sveučilišta u Beču ponovno su okupirali Audimax. Rektorat je zahtjevao od studenata da napuste dvoranu na sveučilišnom na kampusu koja im je dana na korištenje. Studente je bez najave ispred dvorane dočekalo osiguranje koje je tražilo osobne dokumente. Na pokušaj izbacivanja iz jedine preostale dvorane, studenti su reagirali blokadom rektorata i Audimaxa u kojem su održali plenum. Zadnja informacija koju smo dobili je da su izbačeni iz Audimaxa policijskom intervencijom.

Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod pozvao je danas sve sindikate u Hrvatskoj, a osobito one koji djeluju u državnim i javnim službama, na okupljanje na kojem bi se trebala osmisliti organizacija prvog generalnog štrajka u Hrvatskoj.

Odsjek za filozofiju Sveučilišta Middlesex u Londonu je i dalje u blokadi. Poslano im je pismo podrške plenuma i engleska verzija Blokadne kuharice. U sklopu alternativne nastave održano je i predavanje o zagrebačkoj blokadi.

SkriptaTV snimila je mnoštvo materijala tijekom konferencijskog dijela Subversive film festivala. Snimke razgovora s gostima konferencije, predavanja, okrugle stolove i predstavljanja knjiga imat ćete prilike gledati u narednim tjednima na portalu slobodnifilozofski.com i fejsbuk profilu SkriptaTV.

Svi zainteresirani za obnavljanje crvenih niti koje su prerezane u petak navečer svoje kreativne ideje mogu poslati na e-mail mini.akcije[at]gmail.com.

Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, koji je stupio na snagu 2009. godine, stavlja naglasak na usuglašenost studijskih programa s potrebama tržišta i temelji se isključivo na smjernicama Europske unije. Na radnoj grupi za analizu dokumenata ponovno će se secirati Prijedlog pravilnika o postupku vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplmskih, diplomskih, integriranih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu. Grupa će se sastati u petak, 14. svibnja u 16h.

Na radnoj grupi za širenje direktne demokracije predložena je nadopuna Radničkog FAQ-a poglavljem o kreditima. U svjetlu izbora za Studentski zbor aktualizirana je rasprava o širenju direktne demokracije po drugim fakultetima. Na Subversive film festivalu prodavale su se kuharice i dijelili drugi materijali. Traže se dobrovoljci za prženje multimedijalnih paketa ili kompleta filmova tvorničko-seljačke tematike. Kutinska Petrokemija dobila je predsjednika uprave po vlastitom izboru. Sljedeći sastanak održat će se u petak, 14. svibnja u 18h.

U četvrtak, 13. svibnja u 16h nastavlja se s radionicom Povijest direktne demokracije.

Plenum je raspravljao o radikalnijoj reakciji na model kojeg je predložio Rektorski zbor. Model Rektorskog zbora se, ukoliko ga senati prihvate, počinje primjenjivati na sve studente koji od iduće akademske godine upišu fakulet. Podsjećamo, novi model je još rigorozniji od postojećeg. Besplatno studiraju samo studenti koji polože sve ispite, odnosno prikupe 60 ECTS bodova. Studenti koji stvore uvjet za upis u narednu godinu, a neke ispite prebace plaćaju po ECTS bodu (to su studenti koji imaju od 42 do 59 ECTS bodova). Studenti koji ne ispune uvjet za upis na sljedeću godinu plaćaju maksimalan iznos školarine. Studenti druge i treće godine preddiplomskog studija studiraju po modelu po kojem su i upisali studij, odnosno dio ih ne plaća studij nego studiraju uz potporu MZOŠ-a, a dio uz osobne potrebe (preko pola studenata). Na većini fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uveden je linerani model plaćanja po kojem većina studenata plaća studij, a kriterij je izvrsnost. Po novom modelu i studenti s odličnim prosjekom plaćaju studij ako prenesu jedan neobavezni kolegij na sljedeću godinu.

Posljednje dvije godine zbog studentskih pritisaka studenti diplomskih studija nisu plaćali školarine, tj. Ministarstvo je potpisalo ugovor sa sveučilištima kojim se obvezalo da će pokriti sve troškove školarina. Ove godine Ministarstvo je potpisalo ugovor u kojem stoji da će pokriti troškove studenata prve godine preddiplomskog i diplomskog studija (iako u ugovoru stoji i stavka da sveučilišta mogu naplaćivati participacije ukoliko Ministarstvo na vrijeme ne pokrije troškove). Školarine za preddiplomske i diplomske studije izglasane su pa će, prema trenutnoj situaciji, studij plaćati i studenti 5. godine diplomskog studija! O trenutnoj situaciji vezanoj za školarine i prijedlog Rektorskog zbora napisat će se FAQ, dijeliti info-letci i organizirati tribine. Na grupi za procjenu trenutne situacije koja će se održati u subotu, 15. svibnja u 16h raspravit će se i o radikalnijim akcijama.

Inicijativa SONG (Studenti organizirano nadgledaju izbore) zatražila je ponavljanje izbora za Studentski zbor zbog mnoštva nepravilnosti u provođenju izbora. Izbori će se 1. i 2. lipnja ponavljati na nekim sastavnicama, a promatrači SONG-a ponovno će ih nadgledati. Na Ekonomskom fakultetu izbori će se ponoviti tek najesen. Predstavnici Studentskog zbora FFZG-a sastat će se na novoosnovanoj radnoj grupi za birokraciju u ponedjeljak u 18h i raspravljati sa svim zainteresiranim studentima. Sve odluke donosit će se na plenumu. Na grupi će se raspravljati i o pitanjima vezanim uz SZ Sveučilišta u Zagrebu.

Rasprava o sklopljenoj koaliciji STOP, djelovanju kandidata koji žele rušiti Studentski zbor iznutra, širenju direktne demokracije na ostale sastavnice i ostalim srodnim temama nastavit će se na idućem plenumu.

Plenum je odlučio poslati pismo podrške studentima Sveučilišta u Puerto Ricu koji već dva tjedna blokiraju fakultet zbog proračunskih rezova u iznosu od 100 milijuna dolara. Imaju podršku i profesora te osoblja fakulteta.

Idući plenum održat će se u utorak, 18. svibnja u 20 sati. Izabrani su moderatori, koji će biti dostupni od 18h u A-001 na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Plenum je zaključen u 00:16.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve