Izvještaj s 86. plenuma, 11. svibnja 2010.

Na osamdeset i šestom plenumu, održanom 11. svibnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Plenum je raspravljao o mogućim reakcijama na model plaćanja studija kojeg je predložio Rektorski zbor. Inicijativa SONG zatražila je ponavljanje izbora za Studentski zbor zbog mnoštva nepravilnosti u provođenju izbora.

Na osamdeset i šestom plenumu, održanom 11. svibnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Studenti Sveučilišta u Beču ponovno su okupirali Audimax. Rektorat je zahtjevao od studenata da napuste dvoranu na sveučilišnom na kampusu koja im je dana na korištenje. Studente je bez najave ispred dvorane dočekalo osiguranje koje je tražilo osobne dokumente. Na pokušaj izbacivanja iz jedine preostale dvorane, studenti su reagirali blokadom rektorata i Audimaxa u kojem su održali plenum. Zadnja informacija koju smo dobili je da su izbačeni iz Audimaxa policijskom intervencijom.

Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod pozvao je danas sve sindikate u Hrvatskoj, a osobito one koji djeluju u državnim i javnim službama, na okupljanje na kojem bi se trebala osmisliti organizacija prvog generalnog štrajka u Hrvatskoj.

Odsjek za filozofiju Sveučilišta Middlesex u Londonu je i dalje u blokadi. Poslano im je pismo podrške plenuma i engleska verzija Blokadne kuharice. U sklopu alternativne nastave održano je i predavanje o zagrebačkoj blokadi.

SkriptaTV snimila je mnoštvo materijala tijekom konferencijskog dijela Subversive film festivala. Snimke razgovora s gostima konferencije, predavanja, okrugle stolove i predstavljanja knjiga imat ćete prilike gledati u narednim tjednima na portalu slobodnifilozofski.com i fejsbuk profilu SkriptaTV.

Svi zainteresirani za obnavljanje crvenih niti koje su prerezane u petak navečer svoje kreativne ideje mogu poslati na e-mail mini.akcije[at]gmail.com.

Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, koji je stupio na snagu 2009. godine, stavlja naglasak na usuglašenost studijskih programa s potrebama tržišta i temelji se isključivo na smjernicama Europske unije. Na radnoj grupi za analizu dokumenata ponovno će se secirati Prijedlog pravilnika o postupku vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplmskih, diplomskih, integriranih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu. Grupa će se sastati u petak, 14. svibnja u 16h.

Na radnoj grupi za širenje direktne demokracije predložena je nadopuna Radničkog FAQ-a poglavljem o kreditima. U svjetlu izbora za Studentski zbor aktualizirana je rasprava o širenju direktne demokracije po drugim fakultetima. Na Subversive film festivalu prodavale su se kuharice i dijelili drugi materijali. Traže se dobrovoljci za prženje multimedijalnih paketa ili kompleta filmova tvorničko-seljačke tematike. Kutinska Petrokemija dobila je predsjednika uprave po vlastitom izboru. Sljedeći sastanak održat će se u petak, 14. svibnja u 18h.

U četvrtak, 13. svibnja u 16h nastavlja se s radionicom Povijest direktne demokracije.

Plenum je raspravljao o radikalnijoj reakciji na model kojeg je predložio Rektorski zbor. Model Rektorskog zbora se, ukoliko ga senati prihvate, počinje primjenjivati na sve studente koji od iduće akademske godine upišu fakulet. Podsjećamo, novi model je još rigorozniji od postojećeg. Besplatno studiraju samo studenti koji polože sve ispite, odnosno prikupe 60 ECTS bodova. Studenti koji stvore uvjet za upis u narednu godinu, a neke ispite prebace plaćaju po ECTS bodu (to su studenti koji imaju od 42 do 59 ECTS bodova). Studenti koji ne ispune uvjet za upis na sljedeću godinu plaćaju maksimalan iznos školarine. Studenti druge i treće godine preddiplomskog studija studiraju po modelu po kojem su i upisali studij, odnosno dio ih ne plaća studij nego studiraju uz potporu MZOŠ-a, a dio uz osobne potrebe (preko pola studenata). Na većini fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uveden je linerani model plaćanja po kojem većina studenata plaća studij, a kriterij je izvrsnost. Po novom modelu i studenti s odličnim prosjekom plaćaju studij ako prenesu jedan neobavezni kolegij na sljedeću godinu.

Posljednje dvije godine zbog studentskih pritisaka studenti diplomskih studija nisu plaćali školarine, tj. Ministarstvo je potpisalo ugovor sa sveučilištima kojim se obvezalo da će pokriti sve troškove školarina. Ove godine Ministarstvo je potpisalo ugovor u kojem stoji da će pokriti troškove studenata prve godine preddiplomskog i diplomskog studija (iako u ugovoru stoji i stavka da sveučilišta mogu naplaćivati participacije ukoliko Ministarstvo na vrijeme ne pokrije troškove). Školarine za preddiplomske i diplomske studije izglasane su pa će, prema trenutnoj situaciji, studij plaćati i studenti 5. godine diplomskog studija! O trenutnoj situaciji vezanoj za školarine i prijedlog Rektorskog zbora napisat će se FAQ, dijeliti info-letci i organizirati tribine. Na grupi za procjenu trenutne situacije koja će se održati u subotu, 15. svibnja u 16h raspravit će se i o radikalnijim akcijama.

Inicijativa SONG (Studenti organizirano nadgledaju izbore) zatražila je ponavljanje izbora za Studentski zbor zbog mnoštva nepravilnosti u provođenju izbora. Izbori će se 1. i 2. lipnja ponavljati na nekim sastavnicama, a promatrači SONG-a ponovno će ih nadgledati. Na Ekonomskom fakultetu izbori će se ponoviti tek najesen. Predstavnici Studentskog zbora FFZG-a sastat će se na novoosnovanoj radnoj grupi za birokraciju u ponedjeljak u 18h i raspravljati sa svim zainteresiranim studentima. Sve odluke donosit će se na plenumu. Na grupi će se raspravljati i o pitanjima vezanim uz SZ Sveučilišta u Zagrebu.

Rasprava o sklopljenoj koaliciji STOP, djelovanju kandidata koji žele rušiti Studentski zbor iznutra, širenju direktne demokracije na ostale sastavnice i ostalim srodnim temama nastavit će se na idućem plenumu.

Plenum je odlučio poslati pismo podrške studentima Sveučilišta u Puerto Ricu koji već dva tjedna blokiraju fakultet zbog proračunskih rezova u iznosu od 100 milijuna dolara. Imaju podršku i profesora te osoblja fakulteta.

Idući plenum održat će se u utorak, 18. svibnja u 20 sati. Izabrani su moderatori, koji će biti dostupni od 18h u A-001 na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Plenum je zaključen u 00:16.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve